20. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: Inkluzivne i pristupačne knjižnice održao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 27. rujna 2024.
Inkluzivne i pristupačne knjižnice: programska knjižica
Pokretač okruglih stolova jest Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a. U 20 okruglih stolova članovi Komisije otvorili su brojne teme o knjižničnim službama i uslugama za ranjive i marginalizirane skupine kao što su slijepe i slabovidne, gluhe i nagluhe osobe, osobe s fizičkim i mentalnim poteškoćama, bolnički pacijenti, osobe u domovima umirovljenika, starije slabo pokretne osobe vezane uz kuću, osobe u penalnim ustanovama, osobe s teškoćama čitanja standardnog tiska, osobe s teškoćama čitanja u kontekstu multikulturalnosti i sl. Proveli su niz istraživanja te pokrenuli i još uvijek provode Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“.
Okupljenima su pozdravne riječi uputili glavna ravnateljica NSK-a prof. dr. sc. Ivanka Stričević, potpredsjednica HKD-a Branka Tuđa Kanceljak, predsjednica Komisije za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Anita Malkoč Bišćan, predstavnica Grada Zagreba Marija Mustač te predstavnica Ministarstva kulture i medija RH Nevena Tudor Perković.
Uslijedila su pozvana izlaganja eminentnih stručnjaka o različitim aspektima inkluzivnosti, s naglaskom na mogućnosti primjene u knjižnicama. Lisa Krolak (UNESCO-ov Institut za cjeloživotno učenje, Hamburg / IFLA EALS – Radna grupa za zatvorske knjižnice) održala je izlaganje Transformativni potencijal zatvorskih knjižnica, zatim je prof. dr. sc. Marko Buljevac (Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu) održao izlaganje Koliko smo zapravo inkluzivno društvo? Spoznaje vezane uz inkluziju 21. stoljeća. Nakon toga prof. dr. sc. Zrinjka Stančić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) održala je izlaganje Načela univerzalnog dizajna i primjena građe lagane za čitanje u inkluzivnom obrazovanju a doc. dr. sc. Valentine Martan (Studij Logopedija, Sveučilište u Rijeci) Značaj obiteljskog čitalačkog okruženja u prevenciji teškoća čitanja.
Članica Komisije, knjižničarka Jelena Lešaja (Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb), održala je izlaganje O IFLA-inim Smjernicama za inkluzivne knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja standardnog tiska u kreiranju kojih je sudjelovala, a prof. dr. sc. Sanjica Faletar, također članica Komisije, (Filozofski fakultet u Osijeku / IFLA EALS) Knjižnične usluge za osobe s Alzheimerovom bolesti: kako rezultate znanstvenih istraživanja primijeniti u praksi? Blok pozvanih izlaganja moderirala je predsjednica Komisije Anita Malkoč Bišćan, viša knjižničarka.
Uslijedila je panel-rasprava stručnjaka i publike na kojoj su kao pozvani panelisti sudjelovali Željka Butorac, logopedinja, (ALFA) prof. dr. sc. Sanjica Faletar, Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Maja Hmelina, logopedinja, (OmoLab komunikacije), Mirko Hrkač (Zaklada Čujem, vjerujem, vidim), Željka Miščin, viša knjižničarka, (Knjižnice grada Zagreba), Jelena Pervan, književnica za djecu, Maela Rakočević Uvodić, viša knjižničarka, (Knjižnice grada Zagreba / IFLA EALS) te Danira Zovko Šimić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH – Uprava za zatvorski sustav i probaciju). Raspravu je vodila dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica.
Uslijedila su izlaganja primjera dobre prakse. Gordana Gregurović Petrović, knjižničarka savjetnica, i Renata Cesarec-Topolovec, edukacijska rehabilitatorica, (OŠ Augusta Cesarca, Krapina) održale su izlaganje Poticanje jezično-čitalačke pismenosti u inkluzivnom odgoju i obrazovanju u okviru Cjelodnevne škole, a Emili Ilić, knjižničarska suradnica, i Jelena Stipetić Šušak, viša knjižničarka, (Gradska knjižnica Rijeka) Nove usluge ukorak s novom zgradom Knjižnice: Kutak za slijepe i slabovidne Gradske knjižnice Rijeka. Zatim su održana izlaganja Ivane Radenović, edukacijske rehabilitatorice, (Udruga za sindrom Down – Zagreb) i prof. dr. sc. Zrinjke Stančić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu) Primjena lako čitljivog teksta i načela univerzalnog dizajna u inkluzivnom obrazovanju te Branke Mikačević, knjižničarke i odgojiteljice, i Marije Ježek, knjižničarke, (Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar) Bibliovrtuljak. Iva Turina, knjižničarka, (Gradska knjižnica i čitaonica Pula) održala je izlaganje Čitateljski klub Preobražaj za osobe sa psihosocijalnim poteškoćama kao primjer dobre knjižnične prakse, a Vanja Andrić (OmoLab komunikacije) Individualizacija materijala za učenike s teškoćama čitanja uz Lexie. Blok primjera dobre prakse moderirala je Snježana Ercegovac, viša knjižničarka.
U zadnjem bloku predstavljene su nedavne publikacije članova Komisije. Karolina Zlatar Radigović, knjižničarka, dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, i Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, predstavile su Smjernice za pristupačnost narodnih knjižnica, a dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica, svoju knjigu temeljenu na doktorskom radu Knjiga i kako je čitati. Dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, knjižničarska savjetnica, Željka Miščin, viša knjižničarka, i Amelia Kovačević, viša knjižničarka, predstavile su zbornik Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Antonio Milanović, knjižničar, predstavio je svoju knjigu Svijet se vrti oko OSI: iskustveni priručnik za osobe s invaliditetom i o njima, a Tanja Šupe, knjižničarka, i Ksenija Sobotinčić Štropin, knjižničarka mentorica, zbirku priča Vjetar iz udaljenih krajeva Tanje Šupe. Zadnji je blok moderirala Jasmina Sočo, viša knjižničarka.
Uslijedila je rasprava koju su moderirale Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Željka Miščin, viša knjižničarka, i dr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica, na kojoj je zaključeno da treba i dalje sustavno i interdisciplinarno raditi na unaprjeđenju inkluzije u svim ustanovama i društvu, uključujući knjižnice, kao i da treba voditi računa o ispravnoj i aktualnoj terminologiji.
Organizator događanja je Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Komisija za čitanje te Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, a suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Osijeku i Knjižnice grada Zagreba. Okrugli stol Inkluzivne i pristupačne knjižnice financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija te Grad Zagreb.
Foto: Sandra Domijan Radujković
