Napisale: Dunja Marija Gabriel i Ira Tuzlančić
Foto: Sanja Koblar
22. okrugli stol za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga Hrvatskog knjižničarskog društva Knjižnica dolazi k vama: usluge za korisnike domova za starije osobe – potrebe, izazovi i mogućnosti održan je u petak 25. rujna 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz pozvane domaće i međunarodne izlagače, stručnjake s područja knjižničarstva, psihologije i javne uprave, prisustvovali su mu brojni knjižničari od Vukovara do Splita koji su iznijeli primjere dobre prakse suradnje knjižnica i domova za trajnu skrb i smještaj starijih osoba.
Organizator stručnog skupa je Hrvatsko knjižničarsko društvo, a suorganizatori su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Knjižnice grada Zagreba. Okrugli stol održan je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.
U nizu pozvanih izlaganja i primjera dobre prakse istaknuti su primjeri partnerstva i suradnje s domovima i drugim službama, mobilnih i dostavnih usluga, pripreme i korištenja prilagođene građe, organizacija kulturnih i čitateljskih programa, digitalne podrške te međugeneracijske aktivnosti, s krajnjim ciljem očuvanja dostupnosti kulture, društvene uključenosti, autonomije i kvalitete života u starijoj dobi.
Pozvana izlaganja
Prvo pozvano izlaganje, „Međugeneracijska solidarnost i dijalog – knjižnice kao podrška“, prof. dr. sc. Ivanke Stričević i knjižničarske savjetnice Dunje Marije Gabriel iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, bilo je posvećeno ulozi knjižnica u poticanju međugeneracijske suradnje, dijaloga i solidarnosti. Istaknuto je kako knjižnice mogu biti važna mjesta susreta i povezivanja različitih generacija, stvarajući prostor za međusobno upoznavanje, razmjenu znanja i iskustava te zajedničko učenje. Sustavno osmišljeni međugeneracijski programi, u kojima se isprepliću digitalne kompetencije, životno iskustvo, znanje i kreativnost sudionika, mogu pridonijeti smanjenju društvene izolacije, premošćivanju digitalnog jaza i razbijanju međugeneracijskih stereotipa. Na taj način knjižnice ne djeluju samo kao mjesta pristupa informacijama i kulturnim sadržajima, već i kao aktivni sudionici u izgradnji uključivije, povezanije i solidarnije lokalne zajednice.
Izlaganje „Socijalna politika Grada Zagreba usmjerena prema starijim građanima“ mr. sc. Ive Prpić, zamjenice pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom bilo je usmjereno na važnost razvoja i povezivanja različitih oblika podrške starijim osobama u lokalnoj zajednici. Istaknuto je kako kvalitetna skrb o starijim građanima podrazumijeva suradnju socijalnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih službi, s ciljem očuvanja njihove samostalnosti i omogućavanja što duljeg ostanka u vlastitom okruženju. U tom kontekstu prepoznata je i važna uloga knjižnica, koje u suradnji s gerontološkim centrima i drugim partnerima mogu pridonijeti aktivnom starenju, društvenoj uključenosti i očuvanju kvalitete života starijih osoba.
Pozvane stručnjakinje iz Slovenije Dragana Lujić i Anja Žvarc u izlaganju „Suradnja narodnih knjižnica i domova za starije osobe u Sloveniji s osvrtom na programe i pristupe Mariborske knjižnice“ predstavile su primjere suradnje slovenskih narodnih knjižnica i ustanova za starije osobe, s posebnim naglaskom na iskustva Mariborske knjižnice. Naglašeno je kako dugoročno i sustavno partnerstvo omogućuje starijim osobama kontinuiran pristup knjigama, kulturnim sadržajima, informacijama i društvenim aktivnostima, neovisno o tome mogu li samostalno dolaziti u knjižnicu. Pritom je istaknuta važnost planiranja programa u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima korisnika. Takvim pristupom knjižnica nadilazi granice vlastitoga prostora, približava svoje usluge osobama koje ih teže ostvaruju te postaje važan čimbenik njihove društvene uključenosti i kvalitete života.
Izlaganje prof. dr. sc. Jasminke Despot Lučanin iz Hrvatskog psihološkog društva „Uloga knjižnica u prilagodbi starijih osoba na preseljenje u dom za starije osobe“ bavilo se izazovima koje preseljenje u dom predstavlja u životu starije osobe te mogućnostima na koje knjižnice mogu pridonijeti lakšoj prilagodbi na novo životno okruženje. Istaknuto je kako je riječ o značajnoj životnoj promjeni koja zahtijeva razumijevanje, individualiziranu podršku i uvažavanje osobnosti, autonomije i životnog iskustva svakog pojedinca. U tom procesu knjižnične aktivnosti, poput čitanja, čitateljskih klubova, književnih susreta i drugih kulturnih programa, mogu imati važnu ulogu u uspostavljanju novih društvenih veza, smanjivanju osjećaja usamljenosti i stvaranju osjećaja pripadnosti novoj sredini. Osim što potiču druženje i kulturno sudjelovanje, takvi programi pridonose očuvanju kognitivnih sposobnosti te emocionalne i socijalne dobrobiti starijih osoba, potvrđujući važnost knjižnica kao prostora podrške i u razdobljima velikih životnih promjena.
Ira Tuzlančić i Marijana Rogić Bocchetti su u izlaganju pod naslovom „Suradnja Knjižnica grada Zagreba i domova za starije osobe na području Grada Zagreba: analiza postojećih oblika suradnje“ analizirale kako knjižnice u mreži surađuju s domovima za starije osobe na području Grada Zagreba. Program se odvija u okviru programa 65 plus, jednog od krovnih programa ustanove pod nazivom Knjigom do vrata. Istraživanje je pokazalo kako zagrebački knjižničari od sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća aktivno surađuju na osmišljavanju i provođenju različitih oblika knjižničnih usluga za korisnike domova poput organizacije kulturnih programa u domu, organizacije i održavanje domskih zbirka knjiga i dostave građe korisnicima domova. Rezultati nadalje upućuju kako, iako je suradnja kontinuirana, nije posve ujednačena te bi trebali poslužiti kao osnova za ujednačenje postupaka za organizaciju knjižničnih usluga za starije osobe u domovima za starije osobe na području Zagreba.
Primjeri dobre prakse
Izv. prof. dr. sc. Sonja Alimović, Matea Kasun Luburić, Andrea Paulik i dr. sc. Lorena Koštić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju „Možemo i hoćemo i pod stare dane – analiza vidnog funkcioniranja starijih osoba te mogućnosti prilagodbi za čitanje“ objasnile su kako poteškoće vida ne moraju značiti gubitak mogućnosti čitanja, jer odgovarajuća optička i druga pomagala mogu ponovno omogućiti funkcionalno čitanje i veću samostalnost. Knjižnice mogu u suradnji s domovima za starije postati važne točke za dostupnost prilagođene građe i pomagala te time pridonijeti kulturnoj uključenosti i kvaliteti života osoba s oštećenjem vida.
Kristina Šimunić s izlaganjem „Aktivno starenje: radionice za očuvanje kognitivnih i socijalnih vještina starijih osoba“ iz Doma za starije osobe Centar u Zagrebu upoznala je prisutne kako prilagođene radionice, osobito vježbe pamćenja, fine motorike i druge aktivnosti mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih, motoričkih i socijalnih sposobnosti starijih osoba. Istaknula je važnost socijalne uključenosti jer stvaranje novih odnosa, osjećaja pripadnosti i aktivnog sudjelovanja smanjuje rizik socijalne izolacije.
Knjižničarka Gradske knjižnice Vukovar Jelena Markov u izuzetno inspirativnom izlaganju „Most riječi – spomenarica životnih priča“ pokazala je kako povezivanjem čitanja, kreativnog izražavanja i pripovijedanja osobnih životnih priča knjižnica može istodobno poticati kulturnu uključenost starijih osoba i očuvati njihovo osobno i lokalno nasljeđe. Model pokazuje da starije osobe nisu samo korisnici usluga nego i nositelji vrijednog znanja i sjećanja koje može obogatiti cijelu zajednicu.
Primjere iz Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica iznijela je knjižničarka Nela Krznarić u izlaganju „Knjižnični programi kao pokretač aktivnog starenja u domovima za starije osobe“. Raznovrsni programi, od vođenog čitanja i biblioterapije do kreativnih radionica, susreta, izložbi, glazbenih aktivnosti i pokretne knjižnice, omogućuju starijim osobama aktivno sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu. Ključ uspjeha je planska suradnja s domovima te prilagođavanje sadržaja interesima i mogućnostima korisnika.
Kolege knjižničari iz Knjižnice „Nikola Zrinski“ iz Čakovca Sandra Mikac, Borivoj Radojčić u multimedijalnom izlaganju „A što s knjižnicom?“ pokazali su kako smještaj u dom ne bi trebao značiti prekid odnosa starije osobe s njezinom knjižnicom, nego potaknuti knjižnicu da svoje usluge približi korisnicima izvan vlastitog prostora. Čitateljski klubovi, zavičajne radionice, kvizovi i uključivanje u lokalna događanja pokazuju kako knjižničar može biti važna poveznica između korisnika domova, knjižnice i šire zajednice i da stvaranje novih navika donosi nove poglede za obje strane koje u tom procesu sudjeluju.
Knjižničarka Saša Kugler iz Gradske knjižnice Krapina u izlaganju „Kuc, kuc, knjige!“ opisala je istoimeni projekt i tijek uspostave knjižnične usluge dostave knjižnične građe na kućne adrese i u dom za starije koja učinkovito uklanja fizičke prepreke pristupu knjižničnim uslugama i omogućuje starijim i slabije pokretnim osobama da ostanu aktivni korisnici. Krapinska bibliobusna služba Kajbus pomogla je u ostvarivanju ciljeva projekta koji je prerastao u redovnu uslugu i ispunio korisničku potrebu za individualiziranim pristupom, preporukama i dostupnošću knjižnice izvan njezina fizičkog prostora.
Jelena Lešaja, Ida Pasek i Karolina Zlatar Radigović predstavile su u izlaganju „Na kućnom pragu revnog čitatelja ili o usluzi dostave knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe“ usluge dostave pristupačnih formata knjiga koja je posebno važna za starije slijepe i slabovidne osobe koje zbog smanjene pokretljivosti, zdravlja ili drugih prepreka više ne mogu samostalno koristiti uobičajene načine posudbe. Usluga, koja se provodi od 1970-ih pritom nadilazi samu dostavu knjiga jer kroz osobni kontakt, informatičku pomoć i uključivanje u programe knjižnice održava povezanost korisnika s knjižnicom i širom zajednicom.
„Program Zavičajna ćaskanja Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac“ predstavile su Danijela Čavlović, Marina Kundić i Aleksandra Mikić-Grginčić. Razgovori o zavičaju, aktualnim događajima, zdravlju, digitalnim temama, knjigama i glazbi omogućuju starijim osobama aktivno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice. Posebno je zanimljiv program slušanja glazbenih djela koja knjižničarka prilagođava za potrebe korisnika. Program je posebno vrijedan zato što se kontinuirano prilagođava interesima korisnika i istodobno jača društvenu uključenost, razmjenu iskustava i povezanost s lokalnom zajednicom.
Iva Mihovilić i Ana Lukin iz Gradske knjižnice „Viktor Car Emin“ Opatija predstavile su u izlaganju „Knjiga na portun i ostale knjižnične radosti u Domu Volosko“ dugogodišnju suradnju s Domom Volosko. Redoviti dolazak knjižničara obuhvaća mnogo više od posudbe knjiga, uključuje biblioterapiju, pjesničke susrete, radionice i međugeneracijske programe. Povezivanjem čitanja, društvenih susreta i digitalnog opismenjavanja knjižnica pridonosi osjećaju pripadnosti i uključivanja starijih osoba.
„Pedalama do priče – od knjižnice do praga, inovativna usluga Gradske knjižnice Marka Marulića Split“ zanimljiv je projekt u nastajanju predstavila Maruška Nardelli. Dostava knjiga električnim biciklom pokazuje kako se inovativnim i održivim načinom rada može ukloniti fizička prepreka između knjižnice i korisnika smanjene pokretljivosti. Usluga istodobno povezuje dostupnost kulture, socijalnu odgovornost, smanjenje izolacije i ekološku održivost.
U posljednjem izlaganju „Knjižnične usluge za korisnike domova za starije osobe i osobe vezane uz dom: primjeri dobre prakse iz inozemstva“ Vlasta Šolc predstavila je međunarodne primjere suradnje. Primjeri iz inozemstva pokazuju da usluge za starije osobe trebaju polaziti od njihove različitosti i konkretnih potreba, a ne od pretpostavke da je riječ o jedinstvenoj skupini. Inovativni modeli poput prijevoza korisnika u knjižnicu, „kutija za prisjećanje“ za osobe s demencijom i pomoći volontera u digitalnom opismenjavanju proširuju shvaćanje knjižnice kao dostupne i uključive javne službe.
U živoj i konstruktivnoj raspravi na kraju skupa, uz pohvale cjelokupnoj organizaciji i odabiru teme, istaknuto je kako Hrvatska ni po čemu ne zaostaje u pružanju knjižničnih usluga starijim osobama smještenima u ustanovama za trajnu skrb i smještaj ili osobama vezanima uz dom, već, naprotiv, u mnogočemu prednjači. Posebno je istaknut entuzijazam, stručnost i predanost mladih kolegica i kolega knjižničara koji svojim radom, kreativnošću i spremnošću na suradnju kontinuirano razvijaju nove oblike knjižničnih usluga i programa prilagođenih potrebama starijih osoba. Razmjena iskustava i primjera dobre prakse pokazala je koliko je važna međusobna povezanost knjižnica, ali i suradnja s ustanovama socijalne skrbi, stručnjacima drugih područja, volonterima i lokalnom zajednicom. Kroz neposredan kontakt, razmjenu iskustava i međusobno učenje, knjižničari i drugi stručnjaci razvijaju dublje razumijevanje potreba, životnih okolnosti i izazova s kojima se starije osobe susreću. Njihova životna iskustva, mudrost, sjećanja i osobne priče postaju vrijedan izvor znanja i inspiracije, a susreti često prerastaju u odnose obilježene povjerenjem, poštovanjem i osjećajem uzajamne pripadnosti. Takav rad podsjeća nas da pružanje usluga starijim osobama nije jednosmjeran proces u kojemu je jedna strana davatelj, a druga primatelj usluge, već proces uzajamnog obogaćivanja u kojemu svi sudionici imaju priliku učiti, rasti i mijenjati se. Upravo u toj uzajamnosti leži posebna vrijednost knjižničnih programa za starije osobe – oni ne pridonose samo kvaliteti života korisnika, nego i osobnom i profesionalnom razvoju knjižničara.
