Prema Izvješću iz svibnja 2019. godine, koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ima 13.133 osoba oštećena sluha (gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe) što čini 2,6% ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH. Iako oštećenje sluha na prvi pogled nije vidljiv invaliditet, posljedice koje ono nosi utječe na psihosocijalni razvoj, a kasnije i na društveni život osoba s oštećenjem sluha i uključenost u zajednicu. Najteže posljedice oštećenja sluha vidljive su u razvoju govora i jezika.
S obzirom na sporije usvajanje govora i jezika u odnosu na čujuću populaciju (čujuće osobe govor i jezik usvajaju spontano slušanjem, za razliku od osoba oštećena sluha koje jezik i govor uče rehabilitacijskim postupcima), gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe posljedično imaju teškoće i u razvoju čitanja i pisanja. Zbog otežanog praćenja nastave tijekom redovnog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja (nedostatak prevoditelja i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi), osobito zbog nemogućnosti praćenja nastave hrvatskog jezika kao službenog jezika RH, osobe oštećena sluha imaju znatno nižu razinu pismenosti, unatoč jednakim intelektualnim potencijalima kao i čujuće osobe.
Slaba pismenost posljedica je neučinkovitih metoda podučavanja hrvatskog jezika i neprepoznavanja činjenice da je hrvatski jezik izvorno gluhim osobama strani jezik i jezik koji usvajaju kao drugi.
Zbog nerazumijevanja hrvatskog jezika koji je u potpunosti različit od hrvatskog znakovnog jezika i nemogućnosti razumljivog pismenog izražavanja, osobe oštećena sluha većinom nisu motivirane za čitanje te se teško snalaze u složenim jezičnim strukturama. Posljedice slabe pismenosti za sobom povlače neadekvatnu informiranost, lošije obrazovanje, slabije mogućnosti zapošljavanja te nisko samopoštovanje.
Čitanje je jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva te je prijeko potrebno u iznimnim okolnostima pandemije. Knjižnice sa svojim inovativnim programima i uslugama tako postaju mjesta gdje su dostupne informacije i kulturni i obrazovni sadržaji svima te omogućuju ravnopravno uključivanje gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba u širu zajednicu i pridonose provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja za sve skupine stanovništva.
Podteme skupa
– primjeri dobre prakse knjižničnih usluge za osobe s oštećenjem sluha
– suradnja knjižnica s udrugama/savezima za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe
– inovativne knjižnične usluge
– posljedice pandemije covid-19 na usluge za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe
– planirane nove usluge
Mjesto održavanja: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – Dvorana Judita (novouređeni dio) 23. 9. 2022.
Organizator: Komisija za knjižnične usluge za osobe invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva
Suorganizatori: Sekcija za narodne knjižnice, Komisija za narodne knjižnice i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Filozofski fakultet Osijek
