Koncept multikulturalnosti jedan je od važnih smjerova razvoja narodnih knjižnica. Vijeće Europe ističe nezaobilaznu ulogu interkulturnog dijaloga koji omogućuje prevladavanje podjela te priznavanje različitih identiteta. Budućnost kulturnih politika EU temelji se na multikulturalizmu i interkulturnom dijalogu koji spadaju u prioritetna područja europske kulturne strategije. Smjer razvoja europske kulturne politike jest dinamika kulturne razmjene, a ne puko supostojanje različitih kultura.
Deset knjižnica nacionalnih manjina u RH realizira mnoge programe s područja multikulturalnosti koji omogućavaju pristup knjižničnoj građi i uslugama za Hrvate u inozemstvu, razvijaju kulturu čitanja te informacijsko opismenjavanje te poticati stručnu suradnju s knjižnicama u prekograničnom području.
Pravo na informiranost i slobodan pristup informacijama temeljno je ljudsko pravo i jedan od osnovnih uvjeta demokratizacije svakog društva. Ljudska prava, pa tako i pravo na dostupnost informacijama, zaštićena su odredbama mnogih međunarodnih dokumenata. Republika Hrvatska je članica UN-a i EU, te kao takva mora slijediti međunarodne propise koje ta tijela donose.
Također, članak 14. Ustava Republike Hrvatske jamči jednakost svih građana pred zakonom neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeri, naobrazbi, društvenome položaju i drugim osobinama.
U današnjem multikulturanom društvu neobično je važno poznavanje više od jednog jezika te je gotovo nemoguće u potpunosti sudjelovati u društvenim aktivnostima, pratiti zbivanja u svijetu te iskoristiti sve mogućnosti obrazovanja bez poznavanja stranog jezika.
Multikulturalizam treba promatrati kao odraz procesa kulturne pluralizacije i obilježava postojanje različitih vrijednosno-normativnih sklopova u europskom društvu. Današnji „europski multikulturalizam“ sagledavamo kroz suvremeno priznavanje različitosti, koje je ponajprije vezano uz javnu raspravu u sklopu koje građani mogu razjasniti svoj odnos prema tradiciji, kako vlastitoj, tako i tuđoj.
Dva su glavna razloga teškoća učenja stranog jezika u osoba s disleksijom. Prvi je priroda same teškoće, a drugi je način na koji su strani jezici poučavani u školama i na fakultetima. U onim zemljama čije materinske jezike možemo nazvati „malim“ (jer njime govori relativno mali ukupan broj stanovnika, a u koje možemo svrstati i hrvatski) jezična kompetencija, ali i stupanj ovladanosti jednim ili više stranih jezika, značajno mogu utjecati ne samo na akademsku razinu već i na tzv. opća životna postignuća.
Budući da je disleksija specifična teškoća učenja koju obilježavaju teškoće u čitanju i pisanju (ali i u nekim drugim vještinama), ovaj okrugli stol dovest će stručnjake koji će pokušati objasniti važnost učenja stranog jezika za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. Tema je važna i za sve osobe koje hrvatski jezik savladavaju kao strani jezik.
Okrugli stol će okupiti sve zainteresirane strane za rješavanje ovog problema: predstavnike raznih udruga osoba s invaliditetom, lingvističare, sociologe, predstavnike Hrvatske udruge za disleksiju, Hrvatskog logopedskog društva, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport koji su zajednički s Hrvatskim knjižničarskim društvom, Knjižnicama grada Zagreba i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, posebne skupinama korisnika kao što su pripadnici nacionalnih manjina, novonastale etničke skupine, doseljenici, azilanti s naglaskom da postojanje nacionalnih manjina, etničkih skupina, starije populacije, azilanata, marginaliziranih skupina i dr. je dio stvarnog života.
Knjižnica kao socijalno osjetljiva ustanova u kulturi ima misiju prednjačiti u procesu prihvaćanja i uključivanja takvih skupina korisnika odnosno potencijalnih korisnika u proces integracije u hrvatsko društvo.
Mjesto održavanja: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 24. 9. 2021.
Organizator: Komisija za knjižnične usluge za osobe invaliditetom i osobe s posebnim potrebama
Suorganizatori: Komisija za narodne knjižnice, Komisija za čitanje, Radna grupa za manjinske knjižnice, Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba.
